Vijesti
Privreda Srpske treba plan konkretnih mjera
Obavještenja 15 April 2009
Centar za edukaciju direktora i menadžera "Business Educa" iz Banjaluke koji djeluje u okviru Centra za poslovnu edukaciju i preduzetništvo PRO EDUCA je u prethodne 2 godine organizovao nekoliko seminara na temu korporativnog upravljanja (Sarajevo, Banja Luka, Kozara, Jahorina ) kao i okrugle stolove o preprekama u poslovanju preduzeća u BiH (Sarajevo, Banja Luka).
U proteklih nekoliko mjeseci više puta smo pokušavali na različitim stručnim skupovima ukazati na probleme koje sa sobom donosi svjetska ekonomska kriza a posljednja takva aktivnost je bio seminar i panel diskusija koju smo organizovali u Banjaluci 24. marta.
U tekstu koji slijedi navedeni su samo najvažniji zaključci učesnika seminara i panel diskusije "Recesija – opasnost ili prilika?" koji smo održali u prostorijama Narodne skupštine RS a pod pokroviteljstvom predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, gospodina Igora Radojičića. Seminaru su prisustvovali ugledni ekonomski stručnjaci i profesori, privrednici i poslanici u NS RS.
Iako su problemi koji se u ovom trenutku postavljaju pred Vladu RS i ostale institucije u BiH uglavnom ekonomske prirode neophodno je saslušati sve moguće prijedloge za prevazilaženje problema te unaprijediti komunikaciju između svih zainteresovanih strana kako bi se vratilo povjerenje.
Ova svjetska ekonomska kriza je između ostalog kriza povjerenja i samo kroz obnovu povjerenja će moći biti prevaziđeni i drugi ekonomski problemi.
U tom cilju šaljemo ove zaključke i Vladi Republike Srpske i medijima kao bi otvorili nova pitanja koja mogu podstaći kvalitetne prijedloge za rješavanje problema.
Spisak prijedloga:
- Mjesečni sastanci predstavnika Vlada Republike Srpske i Federacije BiH i Savjeta ministara BiH radi bolje koordinacije i pronalaženja rješenja za prevazilaženje krize.
U ovom trenutku je nemoguće rješavati posljedice krize na samo jednom dijelu teritorije BiH i zato je neophodno imati zajednički plan i pratiti posljedice koja kriza donosi sa sobom u BiH te pratiti efekte mjera koje sve Vlade donose. - Jača kontrola poslovanja banaka kojima je sjedište van BiH
Bankarski sistem BiH jednim dijelom počiva na dugoročnim kreditima zapadnoevropskih banaka koje su ih proslijedile svojim filijalama u zemljama jugoistočne Evrope, u uslovima krize može doći do povlačenja tih sredstava da bi se sanirali gubici u matičnim bankama; nužno je pronaći mehanizme (jača kontrola poslovanja banaka) koji bi sprečili odliv tih sredstava iz banaka u stranom vlasništvu koje posluju u BiH. - Smanjenje poreza i doprinosa u cilju rasterećenja privrede koju u ovom trenutku karakteriše nedovoljna likvidnost.
- Izrada plana makroekonmske politike na nivou BiH
Konstatovano je da BiH nema adekvatnu makroekonomsku politiku niti dovoljno instrumenata kojima bi mogla kontrolisati pojave koje mogu ugroziti njenu makroekonomsku stabilnost. Nužno je započeti izradu strategije sveobuhvatne makroekonmske politike u BiH. - Nacionalna ekonomija: Zaštititi preostale nacionalne resurse koji nisu privatizovani
Jedini preostali neprivatizovani nacionalni resurs jeste Elektroprivreda RS koja na duži rok može biti resurs važan za prevazilaženje krize.Osim toga je nužno ne davati stranim kompanijama koncesije za izgradnju hidroelektrana. Pokazalo se da države koje nisu privatizovale svoje nacionalne resurse, poput bankarskog sektora,sektora osiguranja, telekomunikacija, farmaceutike, u uslovima krize upravo zbog toga imaju niz komparativnih prednosti. Termin koji mora biti potpuno definisan od strane Vlade RS je NACIONALNA EKONOMIJA. Potrebno je posebno ozbiljno razmotriti osnivanje domaće banke. - Preispitati koncept Investiciono-razvojne banke Republike Srpske
Postojeći koncept ne zadovoljava potrebe domaće privrede – konstantna je kritika plasiranja kredita preko komercijalnih banaka; pokrenuti javnu raspravu o konceptu IRB RS (koji je sada fond, a ne banka); IRB RS trebalo bi da podržava likvidnost privrede, preporuka je emitovanje državnih obveznica (dugoročnih hartija od vrijednosti) koje bi imale striktno određenu namjenu, prije svega realizacija infrastrukturnih projekata, a IRB RS garantuje izdavanje tih obveznica. Na taj način bi se ojačalo tržište kapitala, a berze bi bile percipirane kao mjesto generisanja novca, a ne samo mjesto prodaje. Zemlje u regionu, npr. Srbija obezbijedile su privredi daleko pogodnije kredite (Vlada Srbije pokrenula je program kredita za početnike – rok otplate 5 godina sa kamatnom stopom od jedan posto bez hipoteke, povoljni potrošački krediti za kupovinu roba proizvedenih u Srbiji, pomoć u otplati (reprogramiranju) dugova privatnog sektora bankama u inostranstvu). - Korporativno upravljanje u javnim preduzećima i organizacijama
Nephodno je unapređenje korporativnog upravljanja u javnim preduzećima jer menadžere javnih preduzeća uglavnom karakteriše nedostatak stručnih kompetencija sa jedne strane i politička podobnost sa druge. Poseban problem je nestručnost postavljenih članova Nadzornih (ili Upravnih) odbora na svim nivoima (entitet, opštine) koji nemaju znanja potrebna za rad i članstvo u Nadzornim odborima. Neophodno je podržati i osmisliti programe dodatne edukacije koje će biti preduslov za članstvo u Nadzornim odborima koje zahtijeva mnogo veće kompetencije od onih koje ima većina sadašnjih članova Nadzornih odbora širom R. Srpske. - Zakon o javnim nabavkama – dati privremeno veću i obaveznu prednost domaćim ponuđačima.
- Zakona o porezu na nekretnine
Prolongirati implementaciju zakona o porezu na nekretnine na minimalno dvije godine jer bi u uslovima krize dodatno opteretio građane i privredu. - Likvidnost malih i srednjih preduzeća
Nužno je stvarati jake domaće kompanije koje bi bile partneri domaćim tržnim centrima i na taj način napraviti protivtežu stranim trgovačkim centrima koji su najveći uvoznici u BiH jer najvećim djelom prodaju iz svojih matičnih zemalja. Ukazano je da veliki trgovački centri saradnju sa domaćim proizvođačima uslovljavaju dugim rokovima plaćanja, davanjem prve količine proizvoda besplatno. Prijedlog je da se razmotri privremena mjera obaveznog plaćanja u roku od 60 dana kojom bi domaća privreda bila zaštićena od monopola koji strani trgovački lanci i drugi veliki monopolisti nameću te na taj način dovode u opasnost opstanak domaćih preduzeća. - Reeksport
Ukazano je na problem reeksporta, čime se zloupotrebljava sporazum CEFTA, na tržištu BiH prisutne su velike količine roba koje su uvezene prema principima CEFTA sporazuma, a da nisu proizvedene u zemljama potpisnicama, s toga je nužno povećati kontrolu uvoza. - Obrazovni sistem u skladu sa potrebama privrede
Sistem obrazovanja je neusklađen sa potrebama privrede – veliki broj nezaposlenih u zemlji, a pojedini privredni subjekti ne mogu poronaći, radnike jer nedostaju određeni profili. Upitan je i kvalitet obrazovnog sistema – pruža neadekvatno i nedovoljno obrazovanje. Ukazano je da usljed većih plata u državnim i javnim institucijama koje se finansiraju iz budžeta, mladi obrazovani ljudi nisu motivisani da rade u privredi, jer su manje plate. Položaj državnih službenika nužno je izjednačiti sa zaposlenima u privatnom sektoru, smanjiti broj državnih i javnih službenika. U tom smilsu kriza može pomoći da se bolje profiliše obrazovna politika za naredni period jer je očigledna da postoji nesklad između potreba tržišta radne snage i obrazovnog sistema. - Osnivanje garantnih fondova koji bi podstakli razvoj preduzetništva je jedan od prijedloga koji su se mogli čuti u panel diskusiji.
Prema učesnicima panel diskusije, u okviru paketa mjera pomoći koje je donijela Vlada RS nedostaju konkretne mjere pomoći izvoznicima, a zamjerka je da je prespora procedura realizacije mjera Vlade RS. Neka preduzeća, koja su po riječima ministara u Vladi koje su date medijima polovinom marta dobila pomoć po ovom programu, nemaju nikakve informacije od Vlade RS, niti su dobili pomoć o kojoj ministri govore u medijima.
U svim ovim mjerama neophodna je i bolja komunikacija između svih zainteresovanih strana a to su u ovom slučaju svi građani Republike Srpske i zaključak svih učesnika panel diskusije je da predstavnici Vlade RS moraju i bolje i češće informisati javnost o konkretnim mjerama koje preduzimaju.
Efekti i posljedice globalne ekonomske krize, prema ličnim iskustvima učesnika panela, počeli su značajnije da se osjećaju početkom godine, a prema njihovim procjenama, kao i prema informacijama o dejstvu krize u regionu i svijetu, još izraženije posljedice bi se mogle očekivati od druge polovine godine.
Iz tog razloga, kao krajnji, zajednički zaključak učesnika seminara i panel diskusije, je da izlaz iz krize bez pomoći države jednostavno nije moguć, da su potreba brza reagovanja, konkretne mjere, ali i saradnja na entitetskim nivoima, jer je nemoguće rješavati posljedice krize na samo jednom dijelu teritorije BiH.
Nadamo se da će Vlada RS i druge nadležne institucije razmotriti bar neke od ovih prijedloga i da će se sljedeći put biti uprilici da se aktivnije uključi u slične disusije i seminare, jer edukacija i diskusija među različitim privrednim subjekatima može da pomogne donošenju konstuktivnih prijedloga i konkretnih mjera za ublažavanje posljedica i prevazilaženje krize.
Jagoda Matrak, dipl.ecc. izvršna direktorica Business Educa
